VESLANJE U SVIJETU

Veslanje je jedan od najstarijih sportova uopće. Natjecanja u veslanju održavala su se već u antici (Panatenejske i Istmijske igre). U novije doba postoje sportska pravila stara više od 170 godina. U modernom obliku javlja se u Engleskoj u 18. stoljeću. Najpoznatija regata, između sveučilišnih osmeraca Oxforda i Cambridgea, održava se svake godine od 1829. Veslanje je i olimpijski sport od prvih modernih Olimpijskih igara u Grčkoj (1896) i bilo je na programu svih Igara sve do danas.

Kao natjecateljski i rekreacijski sport najprisutniji je u najrazvijenijim zemljama svijeta: Njemačkoj, SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu i Japanu, te u skandinavskim zemljama i zemljama Beneluksa. U posljednje vrijeme osobito ga podržava Kina, a vrlo je razvijeno i u državama bivšeg SSSR-a.

VESLANJE U ZAGREBU

Veslanje je jedan od starijih sportova i u Zagrebu. Već 9. lipnja 1872. u Zagrebu je osnovano Prvo hrvatsko veslačko i ribarsko društvo, 1875. Veslačko društvo Sava, 1885. veslačka sekcija Hrvatskog sokola. Potpora osnivanju sportskoga veslačkog kluba javlja se 1898. u časopisu Sport, glasniku za sve sportske struke, i 1909. u dnevniku Obzor. U listopadu iste godine osnovan je i Hrvatski športski savez.

• 1912. - u Zagrebu osnovan Hrvatski veslački klub (HVK)

• 1918. - 1. kolovoza obnovljen rad Hrvatskoga športskog saveza nakon I. svj. rata

• 1919. - osnovan Olimpijski komitet bivše Kraljevine SHS

• 1923. - u Zagrebu osnovan VK Gusar

• 1930. - u Zagrebu osnovan VK Uskok

• 1935. - u Zagrebu osnovan VK Sava

• 1936. - hrvatski veslači prvi put nastupili na Olimpijskim igrama u Berlinu

• 1940. - u Zagrebu održano Prvo prvenstvo Hrvatske (Banovine), na Savi

• 1940. - 29. srpnja u Podsusedu osnovan VK Podsused

• 1945. - osnivaju se “novi” klubovi i veslačke sekcije sportskih organizacija Akademičar, Dinamo, Mladost

• 1946. - ujedinjenjem Akademičara i Mladosti nastaje AVK Mladost

• 1948. - osnovan Veslački savez Hrvatske u Zagrebu

• 1952. - osnovan Veslački savez Zagreba.

• 1992. - Hrvatski veslački savez primljen u članstvo Međunarodne veslačke federacije (FISA).

HRVATSKI VESLAČKI KLUB

Hrvatski veslački klub osnovan je 12. ožujka 1912. godine. Početnu veslačku aktivnost omogućio je Veslački klub Neptun iz Osijeka ustupanjem dvaju dvojaca na pariće i jednog četverca s kormilarom. Susretljivošću ing. Emila Kanteka Klub je dobio na raspolaganje manju drvenu baraku i dio natkrite drvarnice.

Sljedećih godina aktivnosti su smanjene, a u proljeće 1918. počela je gradnja vlastitoga spremišta za čamce. Broj članova raste, kupuju se čamci u Osijeku i Beču, a 1923. gradi se i novo spremište za čamce, koje postoji i danas. Uz izletničko veslanje počinju i natjecanja. 

HRVATSKI AKADEMSKI VESLAČKI KLUB MLADOST

Nakon Drugoga svjetskog rata uredbama su nestali klubovi HVK, Uskok, Gusar, Trnje. Osnovane su veslačke sekcije SFD Akademičar, FD Dinamo koji je odlukom vlasti dobio dom HVK i ZOFD Mladost. Naknadno je SFD Akademičar, smatrajući se nasljednikom HVK, zatražio preseljenje u zgradu HVK što je i ostvareno, a 9. prosinca 1946. došlo je do spajanja s Mladosti. Iduće godine veslači VK Mladosti postaju državni prvaci i od tada se postupno, uz kraća razdoblja smjena naraštaja, natjecateljskim rezultatima približavaju svjetskome vrhu.

Gradnja današnjega doma HAVK Mladost započeta je prema projektu dipl. ing. Franje Neidhardta godine 1937. Zgradu su izgradili članovi kluba vlastitim sredstvima. Sagrađeno je prizemlje i prvi kat, a planirana gradnja drugog kata nije ostvarena zbog početka Drugoga svjetskog rata i događaja nakon njega. Klupski život redovito je tekao i za vrijeme rata.

Godine 1966. klub mijenja ime u Akademski veslački klub Mladost, a 1991. u samostalnoj Republici Hrvatskoj u Hrvatski akademski veslački klub Mladost. Ime HAVK Mladost koristilo se neslužbeno u svim prigodama i ranije, naročito nakon sloma Hrvatskog proljeća 1971. Pod tim su imenom veslači sudjelovali na malonogometnim turnirima od Kutije šibica, malonogometnih liga na Kegliću, Šalati, Kraljevcu,...

Treneri uz koje se vežu svi veliki uspjesi Kluba poslije Drugoga svjetskog rata bili su Stjepan Župan, Vjekoslav Posavec i Jaroslav Laštovica. Najzaslužniji za rezultate od 1977. je prof. Nikola Bralić.

U klubu djeluje i Škola veslanja, jedna od prvih u Hrvatskoj osnovana još 1955. godine, kroz koju na godinu prođe stotinjak djece. Mladi stječu osnove sportske kulture jer škola veslanja ne obuhvaća samo veslanje, nego polaznicima daje sve potrebne elemente opće sportske kulture. Procjenjujemo da je kroz klub od osnutka prošlo više od 14 000 ljudi, od kojih su danas mnogi akademici, sveučilišni profesori, liječnici, vodeći stručnjaci u poduzećima i uspješni samostalni poduzetnici.

Od 1995. djeluje i rekreativna sekcija koju ponajprije čine srednjoškolci koji nemaju natjecateljskih sklonosti. Ranije, dok se veslalo po Savi (do dovršenja veslačke staze na Jarunu 1987.) redovno su plovili traperi, izletnički veslajući na čamcima preklopne građe i gigovima; vidi slikovno izvješće s jednog takovog izleta Savom do Siska, uzvodno Kupom do Karlovca, pa nizvodno Krkom do Brežica i Savom nazad do Zagreba. Bivši veslači oduvijek su se družili i uz druge, dopunske sportove, kao nogomet ("hakl"), tenis, odbojku, košarku, a i uz kartanje. 

Dio prošlosti kluba vezan je uz inozemstvo, naročito uz USA. Od političke i ekonomske emigracije (Beljak, Balačić), preko znatiželje i zapošljavanja (Riba, Dragan Vujović, Tale) do danas najbrojnijih studenata veslača (Marko Banović, Igor Lasić, Dinko Vučemilović, Nebojša Čupin, Petar Lovrić…) Nakon studija u Bostonu, za poslijediplomskog studija u Cambridgeu Marko Banović postao je prvi Hrvat koji je nastupio kao član pobjedničkog osmerca u utrci Oxford - Cambridge.

Uprava kluba, koju čine ugledni veslački djelatnici (svi odreda nekadašnji veslači) uključeni i u rad Veslačkog saveza Zagreba, Hrvatskoga veslačkog saveza pa i Međunarodne veslačke federacije (FISA), brine se o nabavi opreme, vodi promidžbu, pridonoseći tako, uz veslače i trenere, ostvarivanju što boljih rezultata.

Poznata sveučilišta u svijetu, Oxford, Cambridge, Harvard, Yale, Heidelberg njeguju i podržavaju veslanje kao jedan od najvažnijih sportova u svojim sredinama. Čine to svjesno, jer u suvremenom svijetu veslanje daje veslačima, budućim stručnjacima, nekoliko najvažnijih osobina za uspješnu karijeru: svijest o nužnosti timskog rada, fantastičnu psihičku i fizičku upornost i izdržljivost, te povjerenje u vlastite sposobnosti koje nadvladavaju i najveće životne prepreke.

I u Hrvatskoj je veslanje studentski sport, a kako mnogi veslači dolaze studirati u Zagreb prirodno je da je studentsko veslanje najaktivnije u Zagrebu. Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina redovito su održavani dvoboji sveučilišta Zagreb - Beograd, te studentske regate sveučilišta iz Zagreba, Ljubljane, Maribora, Graca, Trsta. S vremenom su aktivnosti smanjene. Od 1996. godine Klub oživljava veslanje na Sveučilištu, osniva studentsku sekciju i sudjeluje u organizaciji studentskih natjecanja na veslačkim simulatorima i utrkama studentskih osmeraca. U Klubu redovito trenira desetak osmeraca fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

NAJVEĆI SPORTSKI USPJESI HAVK MLADOST

Ovdje navodimo samo rezultate u A (velikim) finalima najvećih svjetskih natjecanja čime izostavljamo priličan broj odličnih nastupa s pobjedama u B (malim) finalima. Kompletniji rezultati u komprimiranom word formatu mogu se naći ovdje. Kako se često nastupalo u kombiniranim sastavima, veslači i treneri Mladosti pisani su istaknutim slovima.